1. Koje radnje ili propusti spadaju pod djelokrug zakonodavstva o zaštiti prijavitelja nepravilnosti?
U Direktivi Europske unije o zaštiti prijavitelja nepravilnosti („zviždača“), kao i u nacionalnim zakonima o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, postoji središnji pojam: Prijavljivanje nepravilnosti („whistleblowing“) obuhvaća radnje i propuste koji predstavljaju prijetnju javnom interesu.
Javni interes je u pravilu ugrožen ako radnje ili propusti ne utječu isključivo na osobne interese pojedinca, već imaju širi društveni utjecaj, te imaju obrasce ili strukturalni karakter, ili su na druge načine ozbiljni i značajni.
Kršenja prava Europske unije i nacionalnog prava u sljedećim područjima smatraju se prijetnjom javnom interesu:
- javna nabava;
- financijske usluge, proizvodi i tržište;
- sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma;
- sigurnost i sukladnost proizvoda;
- sigurnost prometa;
- zaštita okoliša;
- zaštita od zračenja i nuklearna sigurnost;
- sigurnost hrane i hrane za životinje, zdravlje i dobrobit životinja;
- javno zdravlje;
- zaštita potrošača;
- zaštita privatnosti i osobnih podataka te sigurnost mrežnih i informacijskih sustava;
- prijevara i bilo kakve druge nezakonite aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije;
- unutarnje tržište (uključuje, ali nije ograničeno na: tržišno natjecanje, državne potpore, porez na dobit).
Kršenja prava Europske unije i nacionalnog prava u drugim područjima također mogu potpasti pod djelokrug prijavljivanja nepravilnosti ako predstavljaju prijetnju javnom interesu (odnosno ako je javni interes ugrožen).
2. Kako netko može utvrditi je li javni interes ugrožen u određenoj situaciji?
Veća je vjerojatnost da je javni interes ugrožen ako:
- radnja ili propusti utječu na veći broj osoba unutar Društva i/ili šire zajednice;
- radnje ili propusti imaju obrazac ili strukturalni karakter (ponavljajuće kršenje zakona);
- radnje ili propusti su ozbiljni i značajni;
- radnje ili propusti počinjeni su od strane osoba na višim pozicijama u Društvu.
3. Koji su primjeri situacija u kojima postoji prijetnja javnom interesu i za koje bi trebalo podnijeti prijavu nepravilnosti?
Sljedeći primjeri predstavljaju situacije u kojima postoji prijetnja javnom interesu i za koje bi trebalo podnijeti prijavu nepravilnosti:
- Otkrijete da Društvo daje lažne humanitarne donacije organizacijama koje služe kao paravan za pranje novca i financiranje terorizma.
- Saznate da Društvo nezakonito ispušta otrovni otpad u obližnju rijeku, kršeći propise o zaštiti okoliša.
- Primijetite da Društvo sustavno ne poštuje sigurnosne protokole, dovodeći brojne zaposlenike u ozbiljan rizik od ozljeda.
- Otkrijete da Društvo namjerno nepropisno postupa s podacima korisnika, nezakonito ih prodajući drugim društvima.
- Saznate da je visoko pozicionirani rukovoditelj pronevjerio sredstva dobivena od javnih tijela za određene projekte istraživanja i razvoja, izdajući lažne račune za robu koja nikada nije isporučena i usluge koje nikada nisu pružene.
- Otkrijete da Društvo lažira financijska izvješća kako bi dovelo u zabludu ulagače i lažno povećalo vrijednosti poslovnih udjela ili dionica.
- Otkrijete da Društvo ulaže u projekte nekretnina koji se koriste za pranje novca podrijetlom iz kriminalnih aktivnosti.
- Saznate da vaš nadređeni opetovano daje mito vanjskim revizorima kako bi zanemarili nedostatke u automobilskim dijelovima, čime se ugrožavaju važni sigurnosni standardi.
4. Tko može prijaviti nepravilnosti (odnosno tko se smatra prijaviteljem prema relevantnom zakonodavstvu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti)?
Prijavitelj je fizička osoba koja prijavljuje informacije o nepravilnostima o kojima je saznala u svom radnom okruženju. Radno okruženje podrazumijeva sadašnje, prošle, buduće ili planirane profesionalne aktivnosti u javnom ili privatnom sektoru kroz koje osobe dolaze do informacija o nepravilnostima i unutar kojih bi te osobe mogle biti izložene osveti ako prijave takve informacije.
Navedena definicija obuhvaća, između ostalog:
- osobe u radnom odnosu;
- osobe koje imaju položaj samozaposlenih osoba;
- imatelje dionica i poslovnih udjela, kao i osobe koje su članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela trgovačkog društva, uključujući neizvršne članove, te volontere i plaćene ili neplaćene vježbenike;
- osobe koje rade pod nadzorom i u skladu s uputama ugovaratelja, podugovaratelja i dobavljača;
- osobe koje na bilo koji način sudjeluju u djelatnostima pravne ili fizičke osobe.
5. Pod kojim uvjetima osoba koja prijavljuje nepravilnosti ostvaruje pravo na zaštitu koju pruža relevantno zakonodavstvo o zaštiti prijavitelja nepravilnosti?
Osobe koje prijavljuju nepravilnosti ostvaruju pravo na zaštitu koju pruža relevantno zakonodavstvo o zaštiti prijavitelja nepravilnosti pod uvjetom da:
- su imale opravdane razloge vjerovati da su informacije o prijavljenim kršenjima prava EU-a ili nacionalnog prava, koja predstavljaju prijetnju javnom interesu, bile istinite u trenutku prijavljivanja/otkrivanja; i
- takve informacije spadaju pod djelokrug zakonodavstva o zaštiti prijavitelja nepravilnosti; i
- nepravilnost su prijavile interno (putem sustava koji je uspostavilo Društvo) ili eksterno (podnošenjem prijave pučkom pravobranitelju), ili su informacije javno otkrile (prijaviteljima se preporučuje da najprije koriste interne kanale i prijave nepravilnosti Društvu).
6. Zašto bi netko trebao prijaviti nepravilnosti?
Osobe koje rade za javnu ili privatnu organizaciju ili su u kontaktu s takvom organizacijom u okviru svojih radnih aktivnosti često su prve koje saznaju za prijetnje javnom interesu ili povrede javnog interesa koje nastaju u tom kontekstu. Prijavljujući kršenja prava Europske unije ili nacionalnih zakona koja nanose povredu javnom interesu, takve osobe djeluju kao „zviždači“ i time imaju ključnu ulogu u otkrivanju i sprječavanju takvih kršenja te u zaštiti dobrobiti društva.
7. Hoće li prijavitelj koji je prijavio nepravilnosti biti izložen osveti od strane Društva?
Ne. Društvu je zabranjeno pokretati zlonamjerne postupke protiv prijavitelja i izlagati ga osveti, kao i pokušajima ili prijetnjama istih, zbog prijavljivanja nepravilnosti. Osveta znači svaku izravnu ili neizravnu radnju ili propust u radnom okruženju, a koja je potaknuta unutarnjim ili vanjskim prijavljivanjem ili javnim razotkrivanjem, uključujući privremeno udaljavanje s posla, otkaze, razrješenja, degradiranje ili uskraćivanje unapređenja, prijenos dužnosti, promjenu mjesta rada, smanjenje plaće, promjenu radnog vremena, uskraćivanje mogućnosti za osposobljavanje, negativnu ocjenu rada ili preporuke za zapošljavanje, prisilu, zastrašivanje, uznemiravanje ili izoliranje, kao i bilo koje drugo ponašanje ili propust koji uzrokuju ili mogu uzrokovati neopravdanu štetu prijavitelju.
Međutim, važno je napomenuti da je također zabranjena zloupotreba prava na prijavljivanje nepravilnosti i takva zloupotreba može biti razlog za različite mjere Društva. Više o pitanju zloupotrebe prava na prijavljivanje nepravilnosti možete pročitati u idućem pitanju.
8. Što se događa u slučaju zloupotrebe prava na prijavljivanje nepravilnosti?
Prijavitelj ostvaruje pravo na zaštitu prema zakonodavstvu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti i internim pravilima Društva pod uvjetom da je imao opravdane razloge vjerovati da su prijavljene informacije o kršenju prava EU-a ili nacionalnih zakona koji ugrožavaju javni interes bile istinite u trenutku prijave, da su takve informacije potpale pod djelokrug relevantnog zakonodavstva o zaštiti prijavitelja nepravilnosti te da je prijava podnesena u skladu s odredbama zakonodavstva o zaštiti prijavitelja nepravilnosti i relevantnog internog pravilnika. Zloupotreba prava na prijavu je zabranjena, a takva zloupotreba može, u svakom slučaju kada je prijavitelj zaposlenik Društva, biti razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu prijavitelja. Nadalje, Društvo može protiv bilo koje osobe koja kao prijavitelj zloupotrebljava pravo na prijavu kršenja prava EU-a ili nacionalnih zakona koji ugrožavaju javni interes pokrenuti postupak za naknadu štete i druge slične postupke pred nadležnim sudom i/ili drugim nadležnim tijelom.
Radi izbjegavanja sumnje:
- Zloupotrebom će se smatrati situacija u kojoj prijavitelj podnosi informacije za koje je znao da nisu istinite, ili s namjerom stjecanja nezakonite imovinske koristi, ili ako je prijava podnesena isključivo u svrhu nanošenja štete Društvu;
- Zloupotrebom se neće smatrati situacija u kojoj je prijavitelj imao opravdane razloge vjerovati u istinitost informacija sadržanih u prijavi, iako se ta prijava kasnije pokaže netočnom ili neopravdanom.
9. Mogu li podnijeti anonimnu prijavu?
Ako odlučite podnijeti anonimnu prijavu, relevantni propisi o zaštiti prijavitelja nepravilnosti na vas se neće primjenjivati i nećete uživati zaštitu koju oni pružaju. Međutim, osobe koje su anonimno prijavile ili javno otkrile informacije o kršenju prava EU-a ili nacionalnih zakona koji ugrožavaju javni interes mogu ostvariti zaštitu prema relevantnom zakonodavstvu o zaštiti prijavitelja nepravilnosti pod sljedećim uvjetima:
- ako ispune sve uvjete koje relevantno zakonodavstvo o zaštiti prijavitelja nepravilnosti postavlja za prijavitelje koji nisu anonimni (vidi ranije pitanje);
- ako je njihov identitet naknadno otkriven;
- ako trpe osvetu zbog podnošenja prijave nepravilnosti.
Nadalje, ako je podnesena anonimna prijava, odluka o pokretanju istrage ovisit će o dostavljenim informacijama, detaljima, pratećoj dokumentaciji i brojnim drugim čimbenicima.
10. Kako mogu prijaviti nepravilnosti?
Nepravilnosti možete prijaviti putem SPEAK UP-a kroz stranicu Podnošenje prijave.
Također, prijavu možete podnijeti izravno povjerljivoj osobi i zamjeniku povjerljive osobe za prijavu nepravilnosti. Povjerljiva osoba i zamjenik povjerljive osobe za prijavu nepravilnosti su osobe koje je imenovalo Društvo za zaprimanje prijava, komunikaciju s prijaviteljem te provođenje istrage navoda sadržanih u prijavi nepravilnosti.
Povjerljiva osoba i zamjenik povjerljive osobe su: